Jeste li znali da je jedno istraživanje pokazalo da prosječno dijete u Americi provede godišnje otprilike 1200 sati pred ekranima? Možemo samo pretpostaviti da je ista ili slična situacija i kod nas. Da bi doskočili tom očiglednom problemu, američki roditelji organizirali su se u globalni pokret „1000 hours outside“ . Prevedeno na hrvatski, pokret „1000 sati na otvorenom“ ima za cilj potaknuti roditelje diljem svijeta da provedu što je više moguće vremena vani u prirodi i na taj način kompenziraju vrijeme koje je „izgubljeno“ pred televizijom, mobitelom, tabletom ili play station-om.
Zašto to vrijeme smatramo izgubljenim? Činjenica jest da su današnja djeca od najranije dobi vezana uz dvodimenzionalne sadržaje koji su vrlo atraktivni. No, za djetetov razvoj oni su vrlo upitni jer podrazumijevaju višesatno mirovanje i izostanak tjelesne aktivnosti kao i govora. Svjedočimo činjenici da je danas sve više djece koja imaju neku vrstu govornih poteškoća, da su manje spretni nego nekadašnje generacije i da je zbog nedovoljno kretanja sve više djece s prekomjernom tjelesnom težinom. Kada su djeca vani, prirodno su stalno u pokretu, verbaliziraju što rade i što vide, razvijaju spretnost i mnoge druge vještine koje je mnogo teže razviti u zatvorenom prostoru.
Osim navedenoga, suvremena istraživanja mozga pokazuju da su tjelesne aktivnosti važne i za optimalno funkcioniranje mozga u procesu učenja i pamćenja. Spoznajni razvoj mozga ovisi o razgranatosti sinapsi, vezama među moždanim stanicama. Aktivnosti koje potiču najintenzivniji razvoj sinapsi su one koje uključuju akomodaciju oka, a to je sposobnost oka da fokusira predmete na različitim udaljenostima, te finu motoriku i govor. Najintenzivniji razvoj sinapsi je upravo u predškolskoj dobi te je stoga nevjerojatan podatak da se do djetetove pete godine razvije njih čak pedeset posto, a do sedme godine, dakle prije polaska u školu, sedamdeset i pet posto. Djeca bolje pamte kad uče cijelim tijelom, kada su u pokretu, a osmišljena tjelesna aktivnost u prirodi obiluje poticajima za cjelokupni razvoj djeteta i uz malo angažmana se ostvaruje optimalno funkcioniranje mozga.
Također, period ranog i predškolskog doba je kritičan period za razvoj djetetove povezanosti s prirodom. Dijete u kontaktu s prirodom pronalazi emotivnu i mentalnu snagu. Ono je od početka života aktivan istraživač svoje okoline i kada je vani prirodno je motivirano na učenje. U njemu se bude empatija i emocije, jača se samopouzdanje, što je jako bitno jer u ugodnom i poticajnom okruženju dijete može lakše učiti i pamtiti, nego kada se od njega očekuje da nešto uči zato što mora ili kada nema neposredan kontakt s onime o čemu uči. Priroda stimulira sva osjetila, dječju maštu i kreativnost. Boravak vani dobar je za aktivniju djecu jer pruža više prostora za pokret, a sigurno ste primijetili i da se djeca drugačije ponašaju kada su vani pa ih vidimo i upoznajemo na drugačiji način.
Zbog svega navedenog, u našem smo vrtiću ove pedagoške godine odlučili provesti projekt „1000 sati na otvorenom“ unutar odgojno-obrazovnih skupina. I nama je, kao i roditeljima s početka teksta, cilj „sakupiti“ što više sati vani, dakako prilikom boravka u vrtiću. No, imamo i druge ciljeve: planiramo istražiti nove mogućnosti igre i učenja tijekom boravka na otvorenom, senzibilizirati osobe koje skrbe o djeci – kako odgojitelje i druge stručnjake, tako i roditelje – o važnosti i dobrobiti koju pruža boravak na otvorenom te ih potaknuti da što više vremena provedu vani i smanje boravak pred ekranima.
U projekt se uključilo devet odgojno-obrazovnih skupina, od čega čak tri jasličke što je osobito važno jer znamo da se u tom najranijem periodu postavljaju temelji za sva područja djetetova razvoja, a ono što se tada propusti učiniti teško se kasnije promijeni.
Isplanirali smo to ovako: ako svaka od devet uključenih skupina tokom pedagoške godine provede dnevno barem jedan sat vani (a želja nam je da to bude i više) – na terasi, u šetnji, u šumi, na livadi, na plaži, na igralištu i tome slično, s lakoćom ćemo svi skupa sakupiti i više od tisuću sati.
A mogućnosti su nam zaista bezgranične pa se tako uskoro planiramo uključiti i u „Outdoor classroom day“ ili „Dan učenja na otvorenom“ što je još jedan globalni pokret koji se provodi dva puta godišnje kada učitelji i odgojitelji diljem svijeta vode djecu vani na igru i učenje.
U svemu tome iznimno nam je važna podrška roditelja i skrbnika djece koja su u našoj predškolskoj ustanovi jer upravo vas smatramo našim primarnim partnerima u odgoju i obrazovanju. Ta je suradnja već rezultirala time da smo u pojedinim skupinama započeli s opremanjem djece čizmicama i kabanicama kako bismo u prirodi i na vanjskom prostoru uživali u svim vremenskim uvjetima. Možete nam također i „šapnuti” gdje se nalaze prve visibabe, koji je najbrži put do neke livade ili šumarka ili što ste u prirodi otkrili sa svojim djetetom, a bilo bi dostupno i interesantno i ostaloj djeci iz skupine.
Vjerujemo da ćete nas podržati u našim nastojanjima da nam projekt bude uspješan. Nadamo se također da vas je ovaj tekst bar malo zaintrigirao i ponukao da i vi sami pokušate provoditi sa svojim djetetom što više kvalitetnog vremena vani i u prirodi. Izađite na livadu i vježbajte, uzmite slikovnicu i pročitajte ju na dvorištu ili u šumi, ponesite povećalo, dalekozor ili kompas u šetnju, potražite u šetnji slova ili brojeve, zajedno sa djetetom sakupite kamenčiće, grančice ili lišće i dajte mu da izrazi svoju kreativnost. Mi ćemo vam rado u tome biti podrška i rado ćemo s vama dijeliti naša iskustva i saznanja.
Za kraj želimo s vama podijeliti nekoliko linkova na kojima ćete naći pregršt ideja kako kvalitetno provesti vrijeme na otvorenom:
https://www.1000hoursoutside.com/blog/why-1000-hours
https://outdoorclassroomday.com/
Katarina Đapić, mag. praesc. educ, odgojitelj mentor
